Sažetak

1. Kako se postaje stečajni upravitelj
2. Koji su zadaci stečajnog upravitelja
3. Koji je odnos drugih tijela stečajnog postupka prema stečajnom upravitelju

Koja je stvarna uloga stečajnog upravitelja?

Način upisa na listu stečajnih upravitelja, njegove dužnosti i obveze, zadaci koje tijekom stečaja treba obaviti, stručna usavršavanja koja treba pohađati, sve je to regulirano Stečajnim zakonom i pratećim pravilnicima i propisima. Propisane su detaljno i sankcije u slučaju neetičnog ili nezakonitog postupanja. Sve kao u pravim profesijama. Može li se živjeti od tog posla? Kako osigurati profesionalnost u obavljanju te profesije, te je li ona uistinu bitna? U ovom članku pokušat će se dati odgovor na pitanje, tko ili što je u današnje vrijeme stečajni upravitelj.

1. Uvod

Stečajni postupak trgovačkog društva izvanparnični je pravni proces koji se pokreće i vodi pred trgovačkim sudom radi nastale insolventnosti (nesposobnosti za plaćanje dugova) ili prezaduženosti određene pravne osobe, s ciljem njegove likvidacije nakon provedenog skupnog namirenja vjerovnika u skladu s njihovim pravima i prioritetima, ili eventualnog restrukturiranja pravne osobe kroz institut stečajnog plana.

Osim suda, sudionici stečajnog postupka su i izvansudska tijela: stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i, ako je imenovan, odbor vjerovnika.

Pretpostavke za otvaranje i provedbu stečajnoga postupka propisane su Stečajnim zakonom (Stečajni zakon, NN 71/15, 104/17, 36/22, 27/24, dalje Stečajni zakon, SZ, Zakon), koji definira postupak te prava i obveze svih sudionika. Njime su regulirani i uvjeti za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja kao i njegov izbor, imenovanje i razrješenje, ovlaštenja i dužnosti te njegove odgovornosti tijekom obavljanja stečajno-upraviteljske dužnosti i samog postupka. Propisane su i pretpostavke za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravitelja, kao i etička načela koja je pri obavljanju svog posla (a i izvan njega) dužan poštovati, te predviđene sankcije u slučaju odstupanja od propisa i načela koja propisuju njegov rad.

Osim redovitog, najmanje tromjesečnog pisanog izvještavanja o tijeku stečajnog postupka, na kraju stečajnog postupka dužan je položiti račun sudu i vjerovnicima, odnosno izraditi završni račun.

Također, i nakon zaključenja stečajnog postupka, stečajni upravitelj dužan je zastupati stečajnu masu u skladu sa Stečajnim zakonom.

Za svoj rad, stečajni upravitelj ima pravo na nagradu i na naknadu troškova.

Osim Stečajnog zakona, rad stečajnog upravitelja izravno je reguliran i drugim zakonima, pravilnicima i uredbama.

Cilj ovog rada je osvijestiti dijapazon poslova koje mora obavljati stečajni upravitelj, kompleksnost znanja koju mora imati te analizirati i objasniti koliko je njegova uloga u stečajnom postupku, i u naizgled jednostavnim predmetima, zahtjevna, a obavljanje svakog, i najsitnijeg posla, postupovno i vremenski nepredvidivo i dugotrajno.

2. Uvjeti za imenovanje stečajnog upravitelja kroz povijest hrvatskog stečajnog prava

Analiza pravila kojima se kroz povijest uređuju uvjeti za imenovanje stečajnim upraviteljem u stečajnome pravu legislativa kojima je sljednik današnja Republika Hrvatska vodi autore koji su se njome bavili k neizbježnom zaključku da se uočava se dugogodišnja tendencija zakonodavca za propisivanjem sve strožih i formalnijih uvjeta koji pri imenovanju moraju biti ispunjeni. (Bodul, 2021).

Prvi stečajni propis kojim se regulira imenovanje stečajnog upravitelja je Privremeni red stečajni (1853.) i propisivao je da sudac može za nadzornika mase imenovati odvjetnika ili drugog „po pravu vješta i poštena čovjeka kojem je cilj brzo okončati stečaj“ (čl. 42.). (Knežević, 2003.)

Prvi Stečajni zakon donesen je još u Banskoj Hrvatskoj  1857. godine. Slijedeći je donesen 1897. godine te ostaje na snazi i nakon uspostavljanja  Kraljevine Srba, Hrvata  i Slovenaca. Zakon o prinudnom poravnanju van stečaja iz 1929. godine slijedio je uzor odgovarajućih austrijskih zakona iz 1914. godine. (Dika et al., 2000)

Privremeni red stečajni zamijenjen je Stečajnim zakonom iz 1897., koji je za nadzornika propisivao iste uvjete kao i prethodni propis a isti zakon ostao na snazi i nakon osnivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. (Dika et al., 2000)

Stečajni zakon za Kraljevinu Jugoslaviju iz 1929. određivao je da svako „neporočno, pouzdano i vješto lice“ može biti postavljeno za upravitelja stečajne mase, neovisno o tome je li odvjetnik (čl. 80.). (Ivezić, 2015).

Nakon Drugog svjetskog rata, pravila prethodnog stečajnog prava smatrala su se nespojivima s novim pravnim poretkom i nisu se primjenjivala. Tek je 1989. donesen Zakon o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji, koji je trebao regulirati tadašnje stečajne postupke. Prema tom zakonu, stečajni upravitelj morao je biti „stručan i nepristran te nije mogao biti lice koje ne bi moglo biti imenovano za direktora poduzeća“ (čl. 59.). (Izvor: Zakon o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji, 1989., Dika et al., 2000).

Nakon osamostaljenja 1991., Hrvatska je nastavila u slučaju stjecanja stečajnih okolnosti i podnošenja zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka primjenjivati preuzeti Zakon o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji.

Prvi Stečajni zakon (NN 44/96) u samostalnoj Hrvatskoj donesen je 1996. s primjenom od 1. siječnja 1997., Njime je ustanovljen moderni stečajni zakonodavni okvir i uloga stečajnog upravitelja postaje jasno definirana. Prema čl. 20. izvornog Stečajnog zakona, stečajni upravitelj morao je biti fizička osoba s potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom. (Izvor: Stečajni zakon, NN 44/96)

Navedeni zakon, radi dinamičnosti područja (tržišno gospodarstvo, konkurentski odnosi na tržištu, posljedice utjecaja prelijevanja globalnih gospodarskih kriza i dr.) doživio je brojne novele, a s dvije od njih su se mijenjali i uvjeti imenovanja stečajnim upraviteljem.

Novela iz 1999. uvodi obvezu polaganja stručnog ispita i visoku stručnu spremu (VII/1 stupanj). (Izvor: Novela Stečajnog zakona, NN 129/99)

Novelom iz 2006. uvjeti za imenovanje dodatno su pooštreni. Propisano je da stečajni upravitelj mora imati visoku stručnu spremu, položen stručni ispit i biti na listi stečajnih upravitelja. Uvode se i negativne pretpostavke, poput zabrane imenovanja osoba koje su bliski srodnici dužnika ili pravomoćno osuđene za određena kaznena djela. Također, propisano je da stečajni upravitelji moraju redovito sudjelovati u edukacijama i radionicama kako bi održali svoje znanje i sposobnosti na visokoj razini, što je bio dio šire reforme s ciljem profesionalizacije službe stečajnih upravitelja. (Izvor: Novela Stečajnog zakona, NN 82/06).

Godine 2015. na snagu stupa novi Stečajni zakon koji donosi obuhvatniju reformu stečajnog zakonodavstva. Za stečajne upravitelje propisuje pravila o imenovanju, uvodi metode slučajnog odabira stečajnog upravitelja te liste A i B stečajnih upravitelja. (Izvor: Stečajni zakon, NN 71/15)

Novela iz 2017. uvodi mogućnost privremenog izuzimanja stečajnih upravitelja od izbora. (Izvor: Novela Stečajnog zakona, NN 114/17)

Novela iz 2019. donosi daljnje izmjene kojima su prošireni kriteriji za imenovanje stečajnim upraviteljima, naročito u vezi s transparentnošću postupka imenovanja i odgovornostima stečajnih upravitelja. (Izvor: Novela Stečajnog zakona, NN 60/19.

Izmjene uvedene Novelom iz 2022. fokusirane su na usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i dodatnu profesionalizaciju funkcije stečajnog upravitelja, uključujući obvezu kontinuirane edukacije (Izvor: Novela Stečajnog zakona, NN 75/22)

Doduše, u hrvatskom stečajnom zakonodavstvu obvezno kontinuirano usavršavanje stečajnih upravitelja putem radionica uvedeno je još 2006. godine gore spomenutim izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (NN 82/06).

Pravila o imenovanju stečajnih upravitelja u Hrvatskoj evoluirala su od osnovnih kriterija „poštenja i stručnosti“ iz 19. stoljeća prema današnjim složenim i preciznim uvjetima. Danas je položaj stečajnog upravitelja reguliran strogo definiranim zakonima i pravilnicima, s naglaskom na stručnost, transparentnost i profesionalnost.

3. Stečajni upravitelj i njegov položaj u stečajnom postupku

Uz sud i skupštinu vjerovnika, stečajni upravitelj je jedno od obveznih tijela stečajnog postupka a imenovanje stečajnog upravitelja neizostavna je i obvezna sastavnica odluke (rješenja) o otvaranju stečajnog postupka.

Na stečajnog upravitelja, otvaranjem stečajnog postupka, prelaze prava i obveze dužnika pravne osobe (SZ, čl. 88.). Također, otvaranjem stečajnog postupka nad imovinom dužnika pojedinca, njegova prava na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnog upravitelja (SZ, čl. 159.). Osim toga, stečajni upravitelj vodi poslovanje ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnog postupka, zastupa dužnika a dužnika pojedinca zastupa kao stečajnog dužnika s ovlaštenjima zakonskog zastupnika, ali vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu (SZ, čl. 88.).

Uloga stečajnog upravitelja, za razliku od ostalih stručnih osoba koje pomažu sucu u donošenju mjerodavnih odluka, kao što su vještaci raznih struka i revizori, nije samo provođenje radnji na temelju kojih sudac donosi određenu odluku. Osim toga, njegova uloga sastoji se od obavljanja različitih radnji s ciljem provođenja stečajnog (sudskog) postupka.

Stečajni upravitelj dužan je postupati savjesno i uredno te podnositi pisana izvješća o tijeku stečajnog postupka koja će se objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova (SZ, čl. 89.).

Bez sudjelovanja stečajnog upravitelja ne bi se mogao provoditi stečajni postupak te je on izuzetno važan za rad i integritet stečajnog sustava. (Barišić et al., 2012., str. 63.)

3.2. Obveze, ovlaštenja i dužnosti stečajnog upravitelja

3.2.1. Izbor i imenovanje stečajnog upravitelja

Novi Stečajni zakon donesen 2015. godine (NN 71/2015) donio je novinu u izboru i imenovanju stečajnog upravitelja: izbor uz pomoć metode slučajnog odabira stečajnog upravitelja, sve s ciljem da  izbor stečajnog upravitelja je potpuno transparentan i da sve osobe s liste stečajnih upravitelja imaju jednake mogućnosti biti odabrane. Kako je navedenim Stečajnim zakonom bilo predviđeno, nadležni ministar donio je i pripadajući pravilnik (članak 84., točka 3.), Pravilnik o pretpostavkama i načinu izbora stečajnog upravitelja metodom slučajnog odabira (NN 106/15). Taj pravilnik je, nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona iz 2022. godine (NN 27/2024), zamijenjen donošenjem novog Pravilnika o pretpostavkama i načinu izbora stečajnog upravitelja metodom slučajnog odabira (NN 116/23), iako je u primjeni bio i prije datuma donošenja 9.10.2023, odnosno već negdje s početkom 2023. godine[1]. Spomenutom Novelom SZ-a iz 2022. godine propisan je i donesen i Pravilnik o utvrđivanju lista stečajnih upravitelja (NN 51/2022). Dotada egzistirajuće A i B liste stečajnih upravitelja, na snazi od donošenja Stečajnog zakona (NN 71/15), zamijenjene su navedenom Novelom iz 2022. s nove dvije liste: listu stečajnih upravitelja za područje pojedinog trgovačkog suda i listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja koja je jedinstvena za sve trgovačke sudove.

3.2.1.1. Lista stečajnih upravitelja

Preduvjet za imenovanje stečajnim upraviteljem u nekom stečajnom predmetu jest upis na listi stečajnih upravitelja za područje trgovačkog suda pri kojem se taj postupak otvara i vodi.

Na listu stečajnih upravitelja može biti upisana fizička osoba:

koja ima poslovnu i zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova stečajnog upravitelja, koja ima položen stručni ispit za stečajnog upravitelja, koja je nakon položenoga stručnoga ispita obavila stručnu obuku u trajanju od najmanje jedne godine, koja ima sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti odgovarajućom primjenom odredbi o osiguranju od profesionalne odgovornosti za odvjetnike i koja je dostojna za obavljanje poslova stečajnoga upravitelja. (Pravilnik o utvrđivanju lista stečajnih upravitelja, NN 51/2022, članak 4.)

Pravilnik predviđa da će se smatrati da ne ispunjava uvjet dostojnosti osoba: protiv koje je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koja je osuđena za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koja je brisana s liste stečajnih upravitelja na temelju rješenja o razrješenju zbog nepostupanja po nalogu suda za povrat onog što je tijekom postupka primila, osobito ako odbije ispuniti nalog suda u svezi s predajom dužnosti, ako odbije ili nepotrebno odgađa predaju dokumentacije ili ako ne postupi prema nalogu suda za dostavu izvješća o određenim pitanjima i to dok ne prođu tri godine od dana brisanja, koja je razriješena dužnosti stečajnoga upravitelja zbog neurednog obavljanja dužnosti u više od dva stečajna postupka u tijeku tri godine i to dok ne prođu tri godine od dana brisanja i ponovno ne položi ispit za stečajnoga upravitelja, koja je nesposobna za plaćanje. (Pravilnik o utvrđivanju lista stečajnih upravitelja, NN 51/2022, članak 6.)

Listu stečajnih upravitelja utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa za područje nadležnosti svakog suda. Lista stečajnih upravitelja može se nadopunjavati, osoba može biti upisana na listu stečajnih upravitelja za područje nadležnosti jednog ili više sudova, a upisi na liste objavljuju se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dužno je voditi, i na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objaviti, popis stečajnih upravitelja, s naznakom stečajnih i predstečajnih postupaka u kojima su imenovani kao povjerenici, privremeni stečajni upravitelji i stečajni upravitelji, način njihova izbora, naznaku dužnika i suca koji vodi postupak, naznaku razrješenja i razloga razrješenja te izrečenih novčanih kazni[2]. (SZ, čl. 78.)

3.2.1.2. Lista visokokvalificiranih stečajnih upravitelja, društvo stečajnih upravitelja

Na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja može biti upisana osoba koja je upisana na listu stečajnih upravitelja najmanje sedam godina i: koja je imenovana za stečajnog upravitelja u najmanje dva stečajna postupka u kojima se stečajni dužnici mogu označiti kao srednji i veliki poduzetnici u smislu računovodstvenih propisa te koja je uspješno dovršila najmanje dva stečajna postupka potvrdom stečajnog plana[3]. Lista visokokvalificiranih stečajnih upravitelja može se dopunjavati. (SZ, čl. 79.a)

Dvoje ili više stečajnih upravitelja upisanih na listi stečajnih upravitelja može osnovati trgovačko društvo. Društvo stečajnih upravitelja osniva se kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću. Društvo stečajnih upravitelja ne može osnovati drugo društvo stečajnih upravitelja. Društvo stečajnih upravitelja s ograničenom odgovornošću mogu osnovati dvoje ili više stečajnih upravitelja, a najniži iznos temeljnog kapitala iznosi 25.000 €. (SZ, čl. 79.b)

3.2.2. Izbor stečajnog upravitelja

Izbor stečajnog upravitelja obavlja se metodom slučajnog odabira s liste stečajnih upravitelja za područje nadležnog suda, ako zakonom nije drukčije određeno. Ako sud smatra da stečajni upravitelj izabran metodom slučajnog odabira ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje stečajnog postupka, može za stečajnog upravitelja odabrati drugu osobu s liste stečajnih upravitelja za područje nadležnog suda[4].

Za potrebe izbora obnašatelja dužnosti stečajnog upravitelja sudu je na omogućeno korištenje posebnih funkcionalnosti u algoritmu sustava eSpis, a te funkcionalnosti su:

1. slučajni odabir
2. slučajni odabir uz iznimku
3. odabir promjenom uloge
4. ručni odabir[5].

Slučajni odabir je način izbora obnašatelja dužnosti prilikom otvaranja postupka u kojem sud kroz algoritam sustava eSpis određuje obnašatelja dužnosti pokretanjem algoritma slučajnog odabira s liste stečajnih upravitelja za područje nadležnog trgovačkog suda odnosno liste visokokvalificiranih stečajnih upravitelja. Slučajni odabir uz iznimku je način izbora obnašatelja dužnosti u kojem sud kroz algoritam sustava eSpis određuje obnašatelja dužnosti pokretanjem algoritma slučajnog odabira s liste stečajnih upravitelja za područje nadležnog suda izuzećem jedne ili više osoba s liste, odabirom određenih osoba s liste ili odabirom određene osobe s liste. Odabir promjenom uloge je izbor stečajnog upravitelja na način u kojem sud u algoritmu sustava eSpis mijenja ulogu povjerenika iz predstečajnog postupka ili privremenog stečajnog upravitelja iz prethodnog postupka u ulogu stečajnog upravitelja. Ručni odabir je način izbora obnašatelja dužnosti prilikom otvaranja predstečajnog postupka, prethodnog postupka i stečajnog postupka u kojem sud ručnim odabirom u sustavu eSpis određuje obnašatelja dužnosti s liste stečajnih upravitelja za područje nadležnog trgovačkog suda odnosno liste visokokvalificiranih stečajnih upravitelja.

U slučaju korištenja neke od zadnjih dviju funkcionalnosti u sustav eSpis se obvezno unosi razlog korištenja te funkcionalnosti a podaci o rješavatelju koji je koristio iznimku, razlozima korištenja te funkcionalnosti vidljivi su na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova (Pravilnik o pretpostavkama i načinu izbora stečajnog upravitelja metodom slučajnog odabira, NN 116/23).

Istim Pravilnikom detaljno je obrazložen način zadavanja algoritma (Pravilnik 116/23, čl. 10). Usprkos tome, u praksi su se događale razne situacije koje opisani algoritam ne obuhvaća i kojih će, za vjerovati je, protekom vremena biti sve manje.

3.2.3. Imenovanje stečajnog upravitelja

Sud imenuje stečajnog upravitelja rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.

Obrazloženje odluke o imenovanju mora sadržavati način izbora stečajnog upravitelja i razloge ako je izabran na način da sud smatra da stečajni upravitelj odabran metodom slučajnog odabira ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom. Odluka o imenovanju stečajnog upravitelja može se pobijati žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka, te tada prvostupanjski sud može povodom žalbe donijeti odluku o imenovanju novog stečajnog upravitelja u roku od tri dana. Protiv rješenja suda o imenovanju novoga stečajnog upravitelja dopuštena je žalba. (SZ, čl. 85.)

Prije prihvaćanja dužnosti stečajni upravitelj pred sudom daje izjavu da će svoju dužnost obavljati savjesno, držeći se Ustava, zakona i pravnoga poretka Republike Hrvatske. Nakon davanja izjave sud stečajnom upravitelju predaje potvrdu o imenovanju u kojoj je navedeno da je rješenjem o otvaranju stečajnog postupka imenovan za stečajnog upravitelja određenoga stečajnog dužnika. Stečajni upravitelj dužan je odmah nakon prestanka obavljanja dužnosti vratiti sudu potvrdu o imenovanju[6]. (SZ, čl. 86.)

Na prvom ili kojem kasnijem ročištu skupština vjerovnika može umjesto stečajnog upravitelja kojeg je imenovao sud izabrati drugoga stečajnog upravitelja. Za izbor drugog stečajnog upravitelja na skupštini vjerovnika potrebna je većina glasova vjerovnika, odnosno ako zbroj iznosa tražbina stečajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke (SZ, čl. 105). Sud u tom slučaju rješenjem potvrđuje imenovanje drugoga stečajnog upravitelja. Ako sud ne donese rješenje u roku od tri dana od izbora, smatrat će se da je potvrdio imenovanje. Sud ne može odbiti potvrditi imenovanje stečajnog upravitelja kojeg je izabrala skupština vjerovnika, osim u slučaju postojanja zapreka za imenovanje koja važi inače za mogućnost imenovanja stečajnim upraviteljem u određenom predmetu.. Predajom potvrde o imenovanju novom stečajnom upravitelju, koji je prethodno dao izjavu pred sudom o načinu obavljanja svoje dužnosti, prestaju ovlaštenja prijašnjem stečajnom upravitelju koji je dužan predati svoje dužnosti u roku tri dana. Sud zaključkom određuje potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja. (SZ, čl. 87.)

3.2.4. Dužnosti stečajnog upravitelja kao tijela stečajnog postupka

Osim već spomenutih ovlaštenja koje ima kao tijelo stečajnog postupka, a to je da ima  obveze tijela dužnika pravne osobe te ako stečajni dužnik nastavlja poslovanje tijekom stečajnog postupka, da vodi poslovanje i zastupa dužnika (SZ, čl. 88.), puno je duža lista dužnosti stečajnog upravitelja.

Dužnosti stečajnog upravitelja su njegova prava i obveze koje ima prema stečajnom dužniku i vjerovnicima. Prva i osnovna dužnost stečajnog upravitelja je postupati savjesno i uredno, a osobito:

– dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka te sklopiti ugovor s ovlaštenom fizičkom ili pravnom osobom za vođenje knjigovodstveno-računovodstvenih usluga

– sastaviti predračun troškova stečajnog postupka i dostaviti na odobrenje odboru vjerovnika

– odrediti povjerenstvo za popis imovine

– sastaviti početno stanje imovine dužnika

– kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neobavljenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika

– brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika

– savjesno voditi poslovanje dužnika ako je skupština vjerovnika odlučila nastaviti poslovanje – dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika

– unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu

– dostaviti Financijskog agenciji zahtjeve za prodaju nekretnina, pokretnina, prava i imovine stečajnog dužnika elektroničkom javnom dražbom i zahtjeve za upis nekretnina, pokretnina, prava i imovine stečajnog dužnika u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku

– izvršiti uplatu predujma troškova provedbe prodaje elektroničkom javnom dražbom i troškova upisa podataka u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku Financijskoj agenciji, što predstavlja trošak postupka

– pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu

– dostaviti odboru vjerovnika završni račun

– izvršiti naknadne isplate vjerovnika

– nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu u skladu sa Stečajnim zakonom.

Stečajni upravitelj je dužan podnositi na propisanom obrascu pisana izvješća o tijeku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca. Pisana i druga izvješća koja je stečajni upravitelj dužan podnositi na temelju Stečajnog zakona objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova bez odgode. (SZ, čl. 89.)

Sve navedene dužnosti stečajnog upravitelja se mogu podijeliti u nekoliko osnovnih grupa poslova:

– poslove vezane uz stečajnu masu

– popis, prikupljanje, unovčenje imovine

– poslove vezane uz vjerovnike

– utvrđivanje statusa vjerovnika, ispitivanje tražbina, popis tražbina radnika, podjela stečajne mase diobama, podnošenje izvješća

– poslove vezane uz sud odnosno suca

– podnošenje izvješća, zahtjeva za nagradu, podnošenje završnog računa – poslove u odnosu na treće sudionike

– sklapanje ugovora, podnošenje financijskog izvješća, obavijesti i slično. (Barišić et. al., 2012., str. 79.).

Posebno je intrigantna najnovije uvedena dužnost stečajnim upraviteljima temeljem Novele Zakona o osiguranju radničkih tražbina od 23. veljače 2023. godine, koja određuje da u nadležnost stečajnog upravitelja spada i podnošenje zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnom masom kod dužnika nad kojima je proveden skraćeni stečajni postupak, a zapošljavali su radnike koji, prema navedenom zakonu imaju pravo na naknadu od strane Agencije za osiguranje radničkih tražbina, angažiranje knjigovodstvenog servisa, otvaranje bankovnog računa za tu namjenu, obračun i isplata zatraženih naknada plaće, zatvaranje računa, podnošenje financijskih izvješća nadležnim tijelima i izvješća sudu. Sve to umjesto da se navedena radnička prava isplate od strane za to i osnovane Agencije.

3.2.5. Nadzor nad radom stečajnih upravitelja i predviđene sankcije

Rad stečajnih upravitelja prati ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Rad stečajnog upravitelja, slijedom svojih prava i obveza, nadziru sva druga tijela stečajnog postupka.

Sud nadzire rad stečajnog upravitelja i daje mu obvezne upute, u skladu sa Stečajnim zakonom (SZ, čl. 76, st. 3).

Odbor vjerovnika, ukoliko je osnovan, dužan je nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja ukoliko je nastavak poslovanja određen, pregledavati poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotova novca. Odbor vjerovnika, uz ostale zadatke predviđene Stečajnim zakonom (SZ, čl. 98, st. 2),  u odnosu na stečajnog upravitelja osobito:

– razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase;

– pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj,

– podnosi prigovor sudu na rad stečajnoga upravitelja,

– daje odobrenje na predračun troškova stečajnoga postupka što ga je podnio stečajni upravitelj.

U odnosu utjecaja izravno stečajnog upravitelja, skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:

– imenovati novoga stečajnog upravitelja,

– donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika,

– te ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotova novca kojom upravlja stečajni upravitelj.

Uz nadzor po službenoj dužnosti, rad stečajnog upravitelja nadzire i stručna i opća javnost, a naročito je zanimljiv novinarima, koji slijedom, nažalost, uglavnom negativnih primjera i izvan konteksta navođenja odredbi o određenim nagrada, svojim izvještavanjem formiraju izrazito negativnu sliku o stečajnim upraviteljima i njihovom radu.

3.2.5.1. Etički kodeks stečajnih upravitelja, Etičko vijeće i postupak povodom povrede Etičkog kodeksa

Kao što je prethodno naznačeno, osim suda, odbora i skupštine vjerovnika, rad stečajnih upravitelja prati i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa temeljem zaprimljenih predstavki i pritužbi na nedolično ili neprimjereno ponašanje stečajnih upravitelja u postupcima u kojima sudjeluju u svojstvu stečajnog upravitelja.

Novelom SZ-a iz 2022. predviđeno je i donošenje Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja koji utvrđuje etička načela i pravila ponašanja stečajnih upravitelja radi čuvanja dostojanstva i ugleda dužnosti stečajnog upravitelja, i to od strane ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje strukovne udruge.

Etički kodeks stečajnih upravitelja donesen je 11. listopada 2022. godine (NN 121/2022 ) te je, kako je i predviđeno Stečajnim zakonom (članak 83.b) objavljen na mrežnoj stranici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

O povredama Etičkog kodeksa odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, a protiv te odluke pravo prigovora imaju kako stečajni upravitelj takoi podnositelj pritužbe u roku od osam dana od dana dostave odluke. O podnesenom prigovoru odlučuje Etičko vijeće, koje ima tri člana koji se biraju iz reda ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, stečajnih upravitelja i suda.

Izbor predsjednika Etičkog vijeća i postupak po povredi Etičkog kodeksa provodi se prema Pravilniku o postupku po povredi etičkog kodeksa stečajnih upravitelja i izboru predsjednika etičkog vijeća (NN 121/22).

3.2.5.2. U Hrvatskoj, sankcije za stečajne upravitelje propisane su Stečajnim zakonom i drugim relevantnim zakonima i pravilnicima.

1. Razrješenje s dužnosti

Sud može razriješiti stečajnog upravitelja ako:

• ne obavlja svoje dužnosti savjesno i u rokovima;
• postupa protivno interesima stečajnog postupka, dužnika ili vjerovnika;
• postoji sukob interesa ili nespojivost funkcija.

2. Novčane kazne

Stečajni upravitelj može biti novčano kažnjen ako:

• krši zakonske obveze ili sudske odluke;
• nepravodobno dostavlja izvješća ili nepravilno upravlja stečajnom masom.

Visina kazne ovisi o težini prekršaja, a određuje je sud.

3. Suspenzija i gubitak prava na obavljanje stečajno-upraviteljske dužnosti

U slučaju povrede svojih dužnosti, Ministarstvo pravosuđa može:

• udaljiti stečajnog upravitelja od obavljanja njegove dužnosti;
• privremenog izuzeti stečajnog upravitelja od izbora
• trajno brisati upravitelja s lista stečajnih upravitelja.

Privremeno uklanjanje s liste stečajnih upravitelja moguće je za vrijeme dok se istražuju ozbiljne optužbe.

4. Obveza naknade štete

Upravitelj koji svojim postupcima uzrokuje financijsku štetu stečajnoj masi, dužnicima ili vjerovnicima može biti obvezan naknaditi štetu.

5. Kaznena odgovornost

Kazneni zakon Republike Hrvatske predviđa kaznenu odgovornost za upravitelje koji:

• zlorabe položaj,
• pronevjere stečajnu imovinu,
• krivotvore dokumentaciju,

I slučaju navedenih radnji, stečajni upravitelj može biti kažnjen zatvorskom ili novčanom kaznom, ovisno o težini djela.

6. Javna opomena

Stečajnim zakonom je predviđena objava izrečenih novčanih kazni i razrješenja radi neurednog obavljanja dužnosti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, dakle javno.

3.2.3.3. Udaljenje od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja, brisanje s lista stečajnih upravitelja

Stečajni upravitelj udaljit će se od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, a može se udaljiti od obavljanja svoje dužnosti ako je protiv njega pokrenut postupak za povredu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja. Udaljenje temeljem bilo kojeg od dva razloga traje do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka odnosno postupka za povredu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja. (SZ, čl. 80)

Osoba koja se nalazi na listi stečajnih upravitelja, jednako kao osoba koja se nalazi na listi visokokvalificiranih stečajnih upravitelja, brisat će se s liste na osobni zahtjev ili po službenoj dužnosti.

Brisanje po službenoj dužnosti provest će se: ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je osoba upisana na listu, ako je osoba pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, ako osoba je razriješena dužnosti zbog neurednog obavljanja dužnosti iz članka 91. stavka 2. SZ u više od dva stečajna postupka u posljednje tri godine, ako osoba nije postupila po rješenju suda iz članka 91. stavka 6. SZ, odnosno ako odbije nalog suda u vezi s predajom dužnosti, ako odbije ili nepotrebno odgađa predaju dokumentacije ili ako ne postupi prema nalogu suda za dostavu izvješća o određenim pitanjima, ako ne dostavi dokaz da ima sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, ako svake dvije godine od dana upisa ne dostavi dokaz o provedenom stručnom usavršavanju (stručno usavršavanje sastoji se od sudjelovanja u stručnim radionicama, a stečajni upravitelji dužni su svake dvije godine od dana upisa na listu stečajnih upravitelja sudjelovati u najmanje tri stručne radionice), kad navrši sedamdeset godina života ili nakon dovršetka svih postupaka u kojima su imenovani do trenutka navršavanja sedamdeset godina života i smrću. (SZ, čl. 81.)

Osoba koja je brisana s liste stečajnih upravitelja po službenoj dužnosti jer nije dostavila dokaz da ima propisanu sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti ili nije svake dvije godine od dana upisa dostavila dokaz o provedenom stručnom usavršavanju ne može se ponovno upisati na listu stečajnih upravitelja dok ne prođe šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o brisanju.

Takva osoba dužna je kod ponovnog upisa na listu stečajnih upravitelja uz zahtjev priložiti dokaz o sklopljenoj polici osiguranja od profesionalne odgovornosti odnosno dokaz o provedenom stručnom usavršavanju. (SZ, čl. 81)

Stečajnim zakonom (SZ, čl. 83) propisano je da rješenja o upisu i brisanju s liste stečajnih upravitelja i liste visokokvalificiranih stečajnih upravitelja te rješenje o udaljenju od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Donesena rješenja su upravni akti protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Pravomoćnošću rješenja o brisanju stečajnog upravitelja po službenoj dužnosti, izvršnošću rješenja o privremenom udaljenju te izvršnošću rješenja o brisanju stečajnog upravitelje na osobni zahtjev stečajnom upravitelju prestaje dužnost što će sud utvrditi rješenjem. Rješenjem o razrješenju sud će donijeti odluku o imenovanju novoga stečajnog upravitelja odgovarajućom primjenom članka 84. Stečajnog zakona. (SZ, čl. 91)

Novela Stečajnog zakona iz 2022. godine donijela je i novost u slučaju razrješenja stečajnog upravitelja radi neurednog obnašanja dužnosti, pa sad protiv rješenja o razrješenju stečajni upravitelj ima pravo žalbe. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za razrješenje pravo žalbe imaju odbor vjerovnika i svaki stečajni vjerovnik koji je na skupštini vjerovnika glasovao za prijedlog za razrješenje stečajnog upravitelja.

3.3. Prava stečajnog upravitelja

Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih troškova.

U prethodnim poglavljima navedeno je koje su sve dužnosti i obveze stečajnog upravitelja, koja su njegova ovlaštenja, tko sve nadzire njegov rad i kako ga se sve može sankcionirat, kako izravno, tako i neizravno (napr. sustezanjem od uzimanja u obzir njegovog imena kod imenovanja izborom inih funkcionalnosti koje to omogućuju sudu).

Prava koja stečajni upravitelj ima su samo dva:

1. Pravo na naknadu troškova koje je osobno imao obavljajući svoju dužnost za svaki postupak pojedinačno u kojem je istu obnašao,
2. Pravo na nagradu za svaki postupak pojedinačno u kojem je obavljao dužnost stečajnog upravitelja (ili neku od drugih dužnosti predviđenu stečajnim zakonom).

Naknadu troškova rješenjem određuje sud na temelju pisanoga, obrazloženoga i dokumentiranoga izvješća stečajnog upravitelja. Oba rješenja se objavljuju se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv oba rješenja pravo na žalbu imaju stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik. Ako u stečajnom postupku nema sredstava za nagradu i naknadu troškova stečajnog upravitelja, isplatit će se iz sredstava Fonda za namirenje troškova stečajnog postupka.

Najveći problem koji se javlja kod određivanja troškova stečajnom upravitelju u neto iznosu jest ignoriranje (da li radi nepoznavanja?, op.a.) drugih zakona propisa koji na tu isplatu utječu, kako od strane nekih prvostupanjskih stečajnih sudaca, tako i od strane Visokog trgovačkog suda. Sukladno Zakonu o računovodstvu i Obvezujućem mišljenju Porezne uprave, isplatitelj je, prilikom isplate neto iznosa, onim stečajnim upraviteljima koji svoj posao obavljaju u poreznom režimu drugog dohotka, dužan tom prilikom obračunati i na za to propisane račune fondova i državnih tijela isplatiti pripadajuće poreze i doprinose[7]. Pozivanje stečajnih upravitelja na navedene zakonske odredbe i navedeno obvezujuće mišljenje uz njeno prilaganje u stečajnim postupcima u slučajevima ograničene stečajne mase (napr. obračun troškova nekretnine s upisanim razlučnim pravom koja je ujedno jedina imovina stečajnog dužnika) a onda i u žalbama u drugom stupnju[8], nije do danas izmijenilo stav tih tijela, pa stečajni upravitelji važu između izbora kršenja Zakona o računovodstvu i isplate umanjenog odobrenog neto iznosa preračunatim obračunom poreza i doprinosa za svrhu isplate svog prava na naknadu troškova koje su imali obavljajući svoju dužnost.

Nagradu stečajnom upravitelju rješenjem određuje sud prema uredbi kojom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima.

Ako je stečajni upravitelj razriješen zbog nesavjesnoga obavljanja dužnosti, nema pravo na nagradu. (SZ, čl. 94.)

U slučaju da dođe do promjene stečajnog upravitelja bez njegove odgovornosti, sud razriješenom stečajnom upravitelju može odrediti nagradu razmjerno obavljenim poslovima u stečajnom postupku. (Uredba o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima, (NN 105/15, čl. 10., dalje: Uredba)

Važeća Uredba o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima uređuje da sud može stečajnom upravitelju, uz osnovnu nagradu, odrediti i dodatnu nagradu te posebnu nagradu.

Nadležno ministarstvo donijelo je sada važeću Uredbu nastojeći otkloniti nedoumice oko kriterija za određivanje osnovne nagrade stečajnom upravitelju koja je do tada za pojedini razred u tablici vrijednosti unovčene stečajne mase predviđala raspon od dva postotna boda, ne sporeći da je temelj za izračun nagrade sama tablica. Međutim, nespretnim navođenjem redoslijeda kriterija kod rečenice: „Stečajnom upravitelju sud rješenjem utvrđuje visinu nagrade, uzimajući u obzir obujam i složenost poslova, rad na ispitivanju tražbina te vrijednost unovčene stečajne mase.“ (Uredba, čl. 5, st. 1)

Uredba, što je bilo nesporno prvih otprilike godinu dana od njenog donošenja, predviđa da nagrada stečajnom upravitelju iznosi najviše 795.000,00 kuna od čega s osnove vrijednosti unovčene stečajne mase najviše 630.000,00 kuna, s osnove dodatne nagrade najviše 150.000,00 kuna i s osnove posebne nagrade 15.000,00 kuna (Uredba, čl. 6.). Svi iznosi koji se primjenjuju u Uredbi o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima su bruto iznosi, to jest iznosi prije odbitka pripadajućih doprinosa iz osnovice, poreza i drugih naknada. (Uredba, čl. 15.)

Nagrada stečajnom upravitelju s osnove vrijednosti unovčene stečajne mase obračunava se primjenom tablice vrijednosti unovčene stečajne mase i nagrade u postocima (Uredba, čl. 7.)

Kada određuje dodatnu nagradu sud će voditi računa o stupnju namirenja stečajnih vjerovnika i osobitom zalaganju stečajnoga upravitelja. Pod stupnjem namirenja stečajnih vjerovnika podrazumijeva se vrijednost izražena u postotku koji se dobije kada se iznos ukupno namirenih tražbina podijeli s iznosima ukupno utvrđenih tražbina. Smatrat će se da se stečajni upravitelj osobito zalagao ako je stečajna masa unovčena u roku od jedne godine od održanoga izvještajnog ročišta. Odluku o dodatnoj nagradi donosi sud uz prethodnu suglasnost odbora vjerovnika ako je osnovan, a dodatna nagrada ne može prelaziti iznos nagrade s osnove vrijednosti unovčene stečajne mase. (Uredba, čl. 8.)

Ako stečajni upravitelj ispita više od 500 tražbina vjerovnika, sud mu može odrediti posebnu nagradu u iznosu do 100,00 kuna za svaku sljedeću ispitanu tražbinu. (Uredba čl. 9.).

Nigdje u Uredbi zakonodavac nije predvidio nikakve druge kriterije prema kojima bi sud, ako izuzmemo po vlastitoj diskreciji (radi izbjegavanja čega je upravo došlo do izmjene prethodne Uredbe o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima) imao donijeti odluku o određivanju osnovne, odnosno nagrade stečajnom upravitelju. Međutim, već spomenuti nespretni poredak kriterija temeljem kojih sud donosi odluku o nagradi, dodatnoj nagradi i dopunskoj nagradi stečajnim upraviteljima doveo je do mišljenja da u određivanju nagrade trebaju uzeti u obzir i zalaganje stečajnog upravitelja i težinu postupka, iako je, slijedom promatranja razloga donošenja važeće Uredbe, razvidno da se ti kriteriji imaju koristiti za određivanje dodatne nagrade, kao što je nepobitno (do sada, op.a.) da se dopunska nagrada određuje temeljem rada na ispitivanju tražbina.

Tako je izbor stečajnog upravitelja metodom slučajnog odabira, koji je garantirao ujednačenu opterećenost stečajnih upravitelja jednakim brojem stečajeva raznog opterećenja i, sukladno tome, ujednačenom rasporedu prihoda stečajnih upravitelja, počeo gubiti svoj osnovni smisao.

Nažalost, Visoki trgovački sud priklonio se „teleološkom“ tumačenju naprijed citirane rečenice, odnosno odredbe (Uredba, čl. 5, st. 1), a isto je potvrdio i VSRH u reviziji jedne od tako donesenih odluka. Radi dužine čekanja donošenja odluka po žalbi i reviziji, a i radi izbjegavanja osobnog izlaganja, tu priča staje (autoru nije poznato da li je neka od žalbi stečajnih upravitelja doživjela daljnji tijek u dopuštenim pravnim lijekovima), a stečajni upravitelji oči upiru u nadležno ministarstvo, nadajući se skorom donošenju nove Uredbe o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima, ili barem izmjeni postojeće, ne samo na način da se kriteriji kod određivanja nagrade u njoj jasno i nedvosmisleno utvrde, nego i da se napokon iznosi nagrade u kunama (u RH je od 1. siječnja 2023. godine je na snazi euro kao važeća valuta, sad smo u 2025. godini, op.a.) izraze u eurima, te ujedno da se uzme u obzir deprecijacija iznosa nagrada, koji iznosi su nepromijenjeni u zadnjih gotovo deset godina.

Stečajni upravitelj nagradu za svoj rad može zatražiti i smije mu se odrediti tek kad u cijelosti unovči imovinu stečajnog dužnika i izvrši sve radnje na raspodjeli stečajne mase. Zanimljivo je istaknuti da među stečajnim vjerovnicima, naročito radnicima i bivšim radnicima društava u stečaju i u javnosti prevladava mišljenje da stečajni upravitelj prima redovnu mjesečnu plaću za svoj rad, i da mu je u interesu odužiti stečajni postupak što je više moguće.

Međutim, ako je prodaja nekretnine stečajnog dužnika bila u tijeku pred ovršnim sudom u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, a ovršni postupak pokrenut prije otvaranja stečajnog postupka i prije stupanja na snagu Stečajnog zakona 1. rujna 2015., stečajni upravitelj za njeno unovčenje (iako ju je dužan preuzeti u posjed i o njoj se brinuti pažnjom dobrog gospodarstvenika) neće dobiti nikakvu nagradu[9]. Prečesto je ta nekretnina i jedina imovina društva u stečaju.

3. Umjesto zaključka

Posao stečajnog upravitelja složen je i zahtjevan te iziskuje baratanje cijelim nizom znanja i vještina. Jednako tako, uključuje cijeli niz banalnih zadataka koji zahtijevaju vrijeme a koji nisu vidljivi sudu, vjerovnicima i javnosti.

Stečaj je neveseli ishod poslovnog poduhvata i nitko od sudionika njime obuhvaćenih tim ishodom nije zadovoljan. Vlasnici društva/stečajnog dužnika frustrirani su radi gubitka imovine koju su često godinama gradili i u nju ulagali svoja sredstva i rad, radnici i bivši radnici dužnika frustrirani su zbog gubitka posla i najčešće neisplaćenih primanja, a ostali vjerovnici, pa i oni koji imaju osigurana svoja potraživanja, u većini slučajeva nezadovoljni su razinom naplate.

Vjerovnici stečajne mase, kao što su knjigovodstveni servisi, dobavljači uredskog materijala i sl., odvjetnici, nerado surađuju sa stečajnim upraviteljima osim ako nemaju zagarantirano plaćanje, a oni koji imaju takvu mogućnost, napr. jedinice lokalne uprave, često važu da li se naplatiti ovrhom računa stečajnog dužnika, ili riskirati s naplatom svojih potraživanja po unovčenju stečajne mase i polaganju vjere u stečajnog upravitelja da će ih uistinu tom prilikom isplatiti. Sve njihove frustracije uglavnom se iskaljuju na stečajnom upravitelju, koji mora imati iznimnu emocionalnu inteligenciju kako bi upravljao odnosima s ljudima širokog dijapazona očekivanja i načina komunikacije.

Radi višestrukog nadzora nad svojim radom, stečajni upravitelji sve sporije obavljaju svoje poslove i zadatke, preispitujući svoje postupanje i odluke koje su u njegovoj nadležnosti, prebacujući ponekad i banalne odluke na odbor, odnosno skupštinu vjerovnika.

Stečajni upravitelj nema radnog vremena, godišnjeg odmora, izvješća nerijetko priprema i neradnim danima. Nema topli obrok, nema čak ni dnevnice ni troškove noćenja na službenom putu. Nerijetko je u situaciji da financira stečajni postupak svojim sredstvima do prvog unovčenja stečajne mase, riskirajući pri tom da te troškove ne nadoknadi. Vjerovnici, vrlo često radnici dužnika očekuju komuniciranje i izvan uobičajenih radnih sati.

Posao stečajnog upravitelja je neizvjestan čak i u mjeri određivanja nagrade za njegov rad, jer se u nedostatku jasnog zakonskog rješenja uvriježilo mišljenje da se u rijetkim stečajevima s bogatom stečajnom masom nagrada može smanjiti proporcionalno utrošenom vremenu i težini postupka, ne uvažavajući pri tom obratnu situaciju. I ne uvažavajući da stečajni upravitelj ne prima naknadu za rad, već nagradu.

Kako bi se mogli kapacitirati u donekle prihvatljivoj mjeri, stečajni upravitelji upisuju se na listu svih ili barem nekoliko sudova u Republici Hrvatskoj, što od njih zahtijeva i stalna putovanja, često i o vlastitom trošku bez nadoknade.

Posao stečajnog upravitelja može biti i u cijelosti neplaćen, ili veliki uloženi višegodišnji trud može završiti uz nagradu od dvjestotinjak eura neto, bez mogućnosti dobivanja novih predmeta radi formalne opterećenosti takvim predmetima.

Jednostavnim uvidom u javno dostupni portal e-oglasna ploča sudova, vidljivo je da je sve manje stečajnih predmeta s imovinom za unovčiti, da je opterećenost stečajnih upravitelja sve manja, da sve više stečajnih upravitelja posluje na sudovima daleko od njihovog mjesta boravka, dovodeći do situacije da, napr. stečajni upravitelj iz Splita ima predmete u Osijeku, a stečajni upravitelj s osječkom adresom putuje na ročišta i ostale stečajne poslova u Split, opterećujući dodatnim troškovima uglavnom ionako nedostatnu stečajnu masu i smanjujući mogućnost namirenja vjerovnika.

Uvidom u e-oglasnu ploču sudova nije teško ni zaključiti da, kad se dosuđene nagrade podijele s vremenom utrošenim za njihovo postizanje i s brojem predmeta kojima je stečajni upravitelj opterećen zadnjih godina, rad stečajnih upravitelja nije nagrađen dovoljno niti da bi ovaj od njega mogao živjeti.

Ali stečajnim upraviteljem u uvjetima tek dijelom navedenih uskrata od klasičnog zaposlenja temeljem ugovora o radu ne postaje se da bi se osigurala prosječna plaća, pa čak ni iznadprosječna. Jer neizvjesnost imenovanja u za stečajnog upravitelja donekle lukrativnim stečajnim postupcima koji će rezultirati nagradom sukladno unovčenoj imovini je nešto na što velika većina stečajnih upravitelja ne može utjecati zahtijeva i to da stručna i opća javnost prihvati da stečajni upravitelj, naravno uz dostojno i nadzirano obavljanje svih obveza i dužnosti, ima pravo na iznadprosječna primanja. Pogotovo u današnjim uvjetima tržišta radne snage kad nije problem pronaći zaposlenje s iznadprosječnim primanjima za osobe s iskustvom i visokom stručnom spremom i u javnim djelatnostima uz sve druge pogodnosti koje takvo zaposlenje nudi.

Do neke promjene odnosa prema stečajnom pravu općenito, svakako uz viziju kakva očekivanja od insolvencijskih postupaka društvo u cjelini ima, teško je za očekivati da će se status stečajnih upravitelja u Hrvatskoj dovesti u onakav kakav zadaci stečajnog upravitelja iziskuju. A ni da će se izaći iz začarane padajuće spirale: nezadovoljni potencijalno kvalitetni stečajni upravitelji ispisuju se s lista, oni koji nemaju bolje rješenje, ili imaju druge izvore prihoda koji im ne omogućuju profesionalnije bavljenje tim poslom ostaju, suci i vjerovnici sve nezadovoljniji kvalitetom opće populacije stečajnih upravitelja sve više odstupaju od metode slučajnog odabira ili one kojima su nezadovoljni „nagrađuju“ sa skromnim iznosima, stvarajući ponovo, iako možda nenamjerno „miljenike sustava“ i odrađivače predmeta sa simboličnom stečajnom masom. Možda je to i cilj neke za sada javnosti nedostupne reforme stečajnog postupka kakav je bio do sada. Ako jest, ostaje za nadati se da će se uskoro i zakonski regulirati.

Literatura:

Zakoni, pravilnici i sl.:

Stečajni zakon (71/15)

Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona iz 2017. godine (NN 104/17)

Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona iz 2022. godine (NN 36/22)

Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona iz 2024. godine (NN 27/24)

Zakon o osiguranju radničkih tražbina (NN 70/17, 18/23)

Zakon o računovodstvu (do 2024, NN 78/15 i dalje do 114/22)

Zakon o računovodstvu (važeći) (NN 85/24)

Pravilnik o pretpostavkama i načinu izbora stečajnog upravitelja metodom slučajnog odabira (NN 106/15)

Pravilnik o utvrđivanju lista stečajnih upravitelja (NN 51/2022)

Etički kodeks stečajnih upravitelja (NN 121/2022)

Pravilnik o postupku po povredi etičkog kodeksa stečajnih upravitelja i izboru predsjednika etičkog vijeća (NN 121/22)

Obvezujuće mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave, Klasa: 410-01/22-08/7 od 14. ožujka 2022. godine

Pravilnik o pretpostavkama i načinu izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira (NN 116/23)

Knjige i članci u publikacijama:

Bodul, D. (2021), Prijedlog reforme položaja stečajnog upravitelja, Informator. [Online] 6709 (12). str.1-4., dostupno na: https://informator.hr/strucni-clanci/prijedlogreforme-polozaja-stecajnog-upravitelja

Čuveljak, J. (2018), Iskustva u primjeni pravila o izboru stečajnoga upravitelja metodom slučajnog odabira, Pravni portal IUS INFO, 2018.

Ivezić, M. (2015), Stečajno pravo kroz povijest: pregled razvoja u Hrvatskoj i Jugoslaviji, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2015.

Internetski izvori:

Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske (2022), Statistički pregled o radu sudova po godinama (online) https://mpudt.gov.hr/statisticki-pregled-o-radu-sudova/26209

[1]   Prema informacijama pribavljenima od Hrvatske udruge stečajnih upravitelja. Iz Udruge navode da su početkom 2023. godine uslijedile brojne reakcije stečajnih upravitelja, koje su u konačnici rezultirale ‘prinudnim’ upisima stečajnih upravitelja do tada upisanih na listi jednog Trgovačkog suda, na liste stečajnih upravitelja pri više trgovačkih sudova.

[2]   Od donošenja važećeg Stečajnog zakona do danas, autor ovog rada nije uočio da se vodi evidencija o izrečenim razrješenjima i novčanim kaznama. Obveza o obavještavanju nadležnog ministarstva o nastanku ovih okolnosti od strane suda uvedena je Novelom SZ iz 2024 (NN 27/24, članak 78, stavak 6.)

[3]   Slijedom predviđenih uvjeta tek su tri od tristotinjak stečajnih upravitelja upisana an listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja od njenog uvođenja 2022. godine do kraja 2024. godine, a po kriterijima određenima nadležnim Pravilnikom (NN 116/23) vrlo je neizvjestan upis novih stečajnih na tu listu.

[4]   Stečajni upravitelj može podnijeti zahtjev ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa da ga se privremeno izuzme od izbora, u tom slučaju može nastavljati obavljati dužnost u postupcima u kojima je imenovan, ali ga se izuzima od izbora i imenovanja za stečajnog upravitelja u novim predmetima u razdoblju od tri mjeseca do dvije godine. Iste odredbe primjenjuju se na odgovarajući način na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja. (SZ, čl. 84.)

[5] Recentnim Pravilnikom o pretpostavkama i načinu izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira dana je mogućnost sudu da od tog pravila odstupi po svojoj diskreciji, što se upravo nastojalo izbjeći donošenjem Stečajnog zakona 2015. godine

[6] Ova se odredba u praksi gotovo ne primjenjuje. Razlog leži vjerojatno u tome što ista u većini situacija ne legitimira stečajnog upravitelja kao zakonskog zastupnika dužnika, već se uglavnom čeka provedba promjene zakonskog zastupnika dužnika u sudskom registru i/ili u registru stvarnih vlasnika. Također, za legitimiranje i isticanje uloge stečajnog upravitelja u stečajnom postupku u istu svrhu služi i samo rješenje o otvaranju stečajnog postupka.

[7] Obvezujuće mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave, Klasa: 410-01/22-08/7 od 14. ožujka 2022. godine zatraženo je i u navedenoj formi izdano Hrvatskoj udruzi stečajnih upravitelja, koja je navedeno mišljenje dostavila na službene adrese svih trgovačkih sudova u RH i VTS-a odmah po zaprimanju. p

[8] Primjer ovakvom postupanju je Rješenje VTS-a poslovni broj Pž-2154/2022 od 18. svibnja 2022. godine (autor ovog teksta nije u sudskoj praksi naišao na drugačija rješenja temeljem žalbi po istoj osnovi)
https://stecajniupravitelji.hr/wp-admin/edit.php
[9] Temelj za takvo postupanje sudova je i recentna odluka VSRH posl. broj Rev-420/2024-2 od 10. srpnja 2024.